Činjenice i zablude o infarktu

Htjeli bismo malo pojasniti pitanje infarkta. Da li je sve ono što smatramo tačnim o sprečavanju infarkta istinito? Da li je stvarno istina da ne predstavlja prijetnju ženama? Da li infarkt u vašoj porodičnoj anamnezi znači da ćete ga i vi doživjeti? Nikako. Na primjer, to su samo neke zablude. Sagledajmo činjenice.

Zabluda: Svi kažu da izgledam odlično za svoje godine. Nema šanse da sam u opasnosti od infarkta miokarda ili moždanog udara!

To nije tačno. To što izgledate odlično ne znači nužno i da vam je srce u dobrom stanju. Čak i najvitkija osoba koja izgleda posve zdravo može imati par nevidljivih faktora rizika koji je dovode u povećanu opasnost od kardiovaskularnih bolesti, kao što je visoki nivo holesterola, visoki krvni pritisak ili srčane bolesti u porodičnoj anamnezi.

Što osoba ima više faktora rizika za kardiovaskularnu bolest, veća je vjerovatnost da će doživjeti srčani udar. Po pitanju nekih od tih faktora rizika, ne može se učiniti ništa, kao što su dob (stariji ljudi su izloženi većem riziku od mlađih), spol (muškarci su izloženi većem riziku dok su mlađi, a za žene je veći rizik što su starije), ili porodična anamneza (nasljedni rizici). Ako vaši roditelji ili braća i sestre pate od srčanih bolesti, postoji vjerovatnoća da ćete i sami razviti takvo stanje.

Međutim, postoji nekoliko faktora rizika za srčane bolesti koje možete kontrolisati:

• Kontrolišite krvni pritisak te nivo glukoze i holesterola u krvi. Slijedite sva uputstva koja ste dobili za svoju terapiju.
• Redovno vježbajte.
• Zdravo se hranite.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
• Pronađite načine kako da se bolje nosite sa stresom.
• Prestanite pušiti.

Ako mislite da imate nekoliko faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, zakažite pregled kod ljekara, kako biste razgovarali o svojem zdravlju i mogućnostima liječenja. Vođenje brige o vašim kardiovaskularnim faktorima rizika, vam može spasiti život.

Zabluda: Srčane bolesti pretežno pogađaju muškarce

Žene koje još uvijek imaju menstruaciju zaštićene su zbog neprestane proizvodnje ženskih hormona, ali nakon ulaska u menopauzu i one postaju podložne srčanim bolestima i nažalost vrlo brzo sustignu muškarce. Također treba naglasiti da žene koje imaju i druge rizične faktore, kao što je dijabetes, imaju jednak rizik za infarkt miokarda kao i muškarci.

Zabluda: Srčane bolesti prijete samo starijim osobama

Aterosklerotični plakovi sačinjeni od holesterola i masnoća počinju se nakupljati unutar arterija još od doba adolescencije ili u ranim 20-ima.  Kako godine prolaze, proces se ubrzava i može se pogoršati dodatnim faktorima kao što su nezdrava ishrana, pušenje ili nedostatak fizičke aktivnosti. Nažalost, stalno sužavanje arterija, koje može smanjiti njihov promjer za više od 70 %, dovodi do značajne opstrukcije pa sve do potpunog začepljenja žila.

Zabluda: Ne mogu razviti bolest srca ako nemam rizične faktore

Opće je poznato da dijabetes, visoki krvni pritisak i pušenje povećavaju rizik od infarkta miokarda. To su zaista najvažniji rizični faktori. Međutim, postoje i drugi, koji su također važni i na koje treba paziti: konzumacija velikih količina mesa ili šećera, pretjerana konzumacija pržene hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i višak kilograma u području stomaka.

Zabluda: Moji su roditelji živjeli duže od 80 godina i nisu imali srčane bolesti

Pozitivna porodična anamneza (odnosno, uži član porodice je imao srčanu bolest, posebno u mlađoj dobi) uistinu povećava rizik od razvoja srčane bolesti. Međutim, to ne znači da bi se neko ko u svojoj porodici nikad nije imao srčanu bolest mogao osjećati posve sigurno. Prisustvo faktora rizika i životne navike mijenjaju naš rizik od razvoja srčanih bolesti.

Zabluda: Visok nivo holesterola je loš, nizak nivo holesterola je dobar

Sama vrijednost nivoa holesterola ne govori nam mnogo. Važna je vrsta holesterola o kojem govorimo. Problem je povišen nivo LDL-a, tj. „lošeg” holesterola. S druge strane, povišen nivo HDL-a, tj. „dobrog” holesterola, smanjuje rizik od infarkta. Uz to, viši nivo triglicerida (neutralne masti) povećava rizik od srčanih bolesti.

Zabluda: Uvijek čitam podatke o nutritivnim vrijednostima na ambalažama prehrambenih proizvoda i kupujem samo proizvode koji ne sadrže holesterol. To bi trebalo biti dovoljno.

Holesterol sadrže samo prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla. Orašasti plodovi, kokosovo ulje i maslac od kikirikija ne sadrže holesterol, ali to automatski ne znači da se mogu jesti u izobilju. Oni sadrže velike količine zasićenih masti koje se u jetri pretvaraju u holesterol. Postoji sve veći broj dokaza da su trans masti (dobivene hidrogeniranjem biljnih ulja) još gore za naše zdravlje.

Zabluda: Infarkt miokarda je bolan.

5-30% svih slučajeva infarkta miokarda ne uključuje vidljive znakove i smatraju se „tihim“ srčanim udarima.  U drugim slučajevima, srčani udar može izgledati kao neko drugo stanje, poput upale želuca, vrtoglavice ili bolova u leđima. Nelagoda koja prati srčani udar može proći za nekoliko sati, ali to ne znači da srce nije oštećeno ili da je opasnost prošla. U opštoj populaciji, prevalenca tihog srčanog udara raste sa porastom broja godina (do > 5% kod starijih ispitanika). Povišeni krvni pritisak i dijabetes, povezuju se sa povećanom prevalencom tihog srčanog udara. Kod pacijenata koji boluju od dijabetesa a pritome nemaju bolest koronarnih arterija, prevalenca tihog srčanog udara je otprilike 4%, ali ta vrijednost raste i do 10% kod pacijenata se perifernom neuropatijom, a čak do 30% u prisustvu bolesti koronarnih ili perifernih arterija. Bez obzira na to kako se dogodio srčani udar, prijetnja je uvijek jednako velika. 

Glavna poruka je da kada niste sigurni, posjetite ljekara. Bolje spriječiti nego liječiti.

Zabluda: Već sam imao/imala operaciju koronarnih arterija. Izliječili su me!

Ako ste bili kod zubara koji vam je izvadio pokvaren zub, to ne znači da više nikada nećete morati prati zube. Preostali zubi mogu se brzo pokvariti. Isto važi i za srce. Uzroci koji su doveli do vaše srčane bolesti i dalje su prisutni (hipertenzija, visok nivo holesterola). Morate redovno uzimati propisane lijekove, paziti na ishranu i redovno vježbati. Ne zaboravite da ste dobili drugu priliku. Iskoristite je!

Zabluda: Prijatelji mi kažu da ionako nikada neću moći prestati pušiti.

Gluposti. Jedna cigareta sadrži veliki broj spojeva, kao npr. nikotin koji uzrokuje ovisnost. Pušenje je jedan od glavnih uzroka razvoja srčanih bolesti. Dobra vijest je da se, nakon što prestanete pušiti, rizik da ćete imati srčani udar zbog te loše navike smanjuje kroz vrijeme. Prestanak pušenja je povezano sa značajno nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti unutar 5 godina, u poređenju sa pušačima. Međutim, osobe koje su prestali sa pušenjem, ponovo imaju veći rizik u poređenju sa osobama koje nikad nisu pušile. Nemojte misliti da vam neće škoditi ako zapalite samo jednu cigaretu. Morate ostati odlučni i posve predani odluci da nećete pušiti.

Zabluda: Pacijenti s dijabetesom tipa II trebali bi voditi brigu oko nivoa glukoze, a ne oko svog srce.

To nije tačno. Komplikacija dijabetesa, najopasnija po život, je povećani rizik od srčanih bolesti i moždanih udara, koji se javljaju više nego dvostruko češće kod osoba oboljelih od dijabetesa tipa II nego kod nedijabetičara. Terapijske smjernice i dalje preporučuju terapiju aspirinom za pacijente s dijabetesom tipa II koji ispunjavaju uslove kako bi se spriječila prva ili ponovljena pojava kardiovaskularnih događaja. Upotreba niske doze lijeka Aspirin se treba prilagoditi osnovnom riziku od kardiovaskularnih bolesti i rizika od krvarenja pojedinca.