Tri najvažnije vrijednosti: idealne vrijednosti krvnog pritiska, glukoze i holesterola u krvi

Kad pacijenti dobiju rezultate pretraga, odmah žele znati je li njihov nivo glukoze i holesterola u krvi iznad ili ispod graničnih vrijednosti. Isto se odnosi i na krvni pritisak.

Pitali smo dr. Gábora Simonyija o ciljanim vrijednostima, glavnog ljekara na 5. odjelu interne medicine-lipidologije, Flór Ferenc bolnice u okrugu Pest.

Ko utvrđuje granične vrijednosti i kako?

Granične vrijednosti za glukozu, lipide u krvi i krvni pritisak temelje se na preporukama internacionalnih stručnih udruženja. Ove se preporuke redovno ažuriraju prema rezultatima najnovijih istraživanja.

Koje su ciljne vrijednosti za krvni pritisak, glukozu i holesterol u krvi?

Pragovi i ciljne vrijednosti krvnog pritiska također zavise od postojećih bolesti. Općenito, krvni pritisak biste trebali pokušati održati ispod 140/90 mmHg. Ako imate dijabetes, metabolički sindrom, bolesti koronarnih arterija, te vrijednosti su obično drugačije. 

Za pacijente s dijabetesom, standardi medicinske njege Američke asocijacije za dijabetes ADA preporučuju snižavanje vrijednosti za HbA1c ispod 7,0%. To se može postići ukoliko je prosječna vrijednost glukoze u plazmi u rasponu 8.3 – 8.9 mmol/L; a idealno bi se vrijednost glukoze natašte i prije obroka trebala održavati ispod 7.2 mmol/L, odnosno ispod 10 mmol/L iza obroka. Rezultati dobiveni istraživanjem gdje su praćeni pacijenti sa dijabetesom tipa 2, navodi da agresivan pristup u regulisanju visokog šećera, nije idealan za svakoga. Stoga je važno da se terapijski pristup i ciljne vrijednosti individualiziraju. 

Situacija je malo složenija za lipide u krvi, jer postoje različite ciljne vrijednosti za različite rizične kategorije. Granične vrijednosti su najstrože u grupi s vrlo visokim rizikom, gdje vrijednost za LDL-holesterol ne bi trebala prelaziti 1.4 mmol/L, odnosno gdje je potrebno smanjenje veće od 50% u odnosnu na trenutne vrijednosti. U grupi visokog rizika preporučena vrijednost je 1.8 mmol/L za LDL-holesterol, odnosno gdje je potrebno smanjenje veće od 50% u odnosnu na trenutne vrijednosti. U ove dvije kategorije trigliceridi bi trebali biti ispod 1.7 mmol/L, a HDL-holesterol preko 1.0 mmol/L (za muškarce) i 1.3 mmol/L (za žene).

Mnogi misle da blago povišeni nivo ne predstavlja problem. Zašto su trajno visoki nivoi štetni?

Stalno visoke vrijednosti krvnog pritiska, glukoze i lipida u krvnih su opasne jer dugo vremena ne izazivaju nikakve simptome. Pa ipak, ti abnormalni nivoi, prisutni godinama, imaju štetan efekt od prvog trenutka. Kasnije mogu dovesti do mnogih bolesti (npr. infarkt miokarda, moždani udar, arterijska bolest donjih ekstremiteta, zatajenje srca, poremećaj bubrega, stvaranje plaka u krvnim žilama, sljepoća, arterioskleroza koja dovodi do amputacije itd.).

Kada je dovoljno držati se posebne prehrane i promijeniti način života, a kada su potrebni lijekovi?

Ako su vrijednosti malo iznad granice, npr. nivo holesterola ili glukoze malo je povišen, prvo biste trebali promijeniti način života, a lijekove trebate samo ako se to pokaže neefikasnim. Međutim, postoje stanja, na primjer krvni pritisak iznad 180/110 mmHg ili vrijednost HbA1c iznad 8 – 8,5%, gdje je potrebno odmah započeti terapiju lijekovima.

Šta je s vrijednostima koje su preniske? Šta trebamo učiniti ako je vrijednost krvnog pritiska/nivoa glukoze/holesterola u krvi niska?

Kad su vam krvni pritisak ili glukoza u krvi preniski, možda ćete osjetiti neke simptome. Nizak krvni pritisak može uzrokovati vrtoglavicu, slabost, glavobolju i, u težim slučajevima, hladnu i blijedu kožu, slab i ubrzan puls, te privremenu nesvjesticu, dok niski nivo glukoze u krvi dovodi do niza znakova upozorenja u tijelu: možda ćete osjetiti ekstremnu glad, palpitacije, znojenje i drhtavicu. Također možete osjetiti nervozu i razdražljivost. Ako se to dogodi, a niste u mogućnosti da pojedete hranu s ugljikohidratima, simptomi se mogu pogoršati. Možda ćete osjetiti glavobolju, vrtoglavicu, poteškoću da se skoncentrišete i zbunjenost. U teškom slučaju možete doživjeti epileptičke napade i upasti u komu. Ako osjetite simptome slične navedenima, odmah potražite pomoć čim se oni počnu ispoljavati.

S lipidima u krvi situacija je upravo suprotna, opsežnim istraživanjima otkriveno je da što je njihov nivo niži, to je manji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Znamo da autohtoni narodi i novorođenčad imaju vrlo nizak nivo holesterola, a trenutačna prosječna vrijednost kod stanovništva, koja je mnogo veća nego što bi trebala biti, najviše je posljedica efekata civilizacije.

Šta sugerira veliki opseg struka? Postoje li i za njega ciljne vrijednosti? Koliko one iznose?

Opseg struka se povećava kako se povećava tjelesna masa. Stomačna gojaznost (oblik jabuke) u tom je pogledu je mnogo opasnija od masti u predjelu kuka (tijelo u obliku kruške). Gojaznost u obliku jabuke uzrokuje promjene u metabolizmu tijela koje dugoročno mogu biti vrlo štetne. Za muškarce se opseg struka iznad 102 cm smatra visokim rizikom, dok se opseg od 94 – 102 cm smatra umjerenim rizikom. Kod žena se vrijednost veća od 88 cm smatra visokim rizikom, a vrijednost od 80 – 88 cm umjerenim.

Koliko biste često trebali provjeravati ciljne vrijednosti?

Ciljane vrijednosti se često mogu postići samo uz dugotrajne terapije. Postoje pacijenti kojima će možda trebati nekoliko vrsta lijekova da bi ih dosegli. Takvim pacijentima potrebno je nekoliko pregleda i kontrola. Učestalost takvih pregleda zavisi od ciljnih vrijednosti koje treba postići i napredak prema njima. Važno je zadržati ciljne vrijednosti jer ćete od njih dugoročno imati koristi.

Ko provodi kontrolne preglede i ko naručuje testove, ljekar opće prakse ili specijalist?

To se odvija na nekoliko nivoa zdravstvene zaštite. Ljekari opće prakse igraju ključnu ulogu, jer njih pacijenti obično prvo kontaktiraju zbog svojih zdravstvenih problema. Ljekar opće prakse obično naručuje testove, a ciljne vrijednosti često se postižu na ovom nivou zdravstvene zaštite. Ako se u tome ne uspije, pacijenta se može uputiti specijalistu. Dugotrajno praćenje pacijenta može zahtijevati saradnju ljekara opće prakse i specijaliste.

Korišteni termini

HbA1c: hemoglobin A1c, pruža informacije o metabolizmu ugljikohidrata tokom dužeg perioda;
LDL-holesterol: holesterol niske gustoće, „loš” holesterol;
HDL-holesterol: holesterol visoke gustoće, „dobar holesterol”.