Pet najvažnijih savjeta

Morate na sebi raditi svaki dan da biste održavali svoje zdravlje. Ključna pitanja su, između ostalog, „šta?”, „kada?”, „kako?”, „koliko?” i „čime?”, ali i još mnoga druga pitanja. Svjesno življenje je od ključne važnosti. Šta znači riječ „svjesno”? To znači oblikovanje svega u životu nad čim imate kontrolu. Svjesnost je danas ključna stvar u gotovo svakom području. Kad je riječ o vašem srcu, ovaj pristup postaje još važniji.

1 Svjesno smanjite stvari koje volite raditi, ali znate da nisu zdrave

Pušenje je jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti. Ono zbog čega je pušenje posebno zabrinjavajuće jest to što pušači svjesno izlažu svoje zdravlje riziku, a ujedno je jedan od rijetkih faktora rizika koji se može kontrolisati svjesnim životnim odlukama. Osim nikotina, dim od cigarete sadrži i niz drugih toksina poput katrana, ugljičnog monoksida, formaldehida i cijanovodika. Šteta koju izaziva pušenje može biti i u obliku visokog krvnog pritiska, visokog nivoa holesterola ili čak moždanog ili srčanog udara. Zbog toga se izričito preporučuje prestanak pušenja, čak i pod vodstvom specijaliste. Nikad nije kasno!

Osim pušenja, treba smanjiti i konzumaciju alkohola da bi se spriječile kardiovaskularne bolesti. Neki vjeruju da je konzumiranje alkohola u umjerenim količinama, recimo pola čaše crnog vina, čak i korisno, a takvu konzumaciju preporučuju i mnogi ljekari. To može povećati nivo „dobrog” holesterola u tijelu, smanjiti rizik od stvaranja ugrušaka i spriječiti ozljede arterija. Naravno, kao i svaka druga tvar, i vino na svaku osobu utiče drugačije. Stoga bi se trebali posavjetovati s ljekarom da biste utvrdili je li to dobro i za vas.

2 Redovno idite na preglede

Svjesni životni izbori podrazumijevaju dobivanje potrebnih informacija. Zdravlje srca ozbiljna je stvar i bolje je da to pitanje shvatite vrlo ozbiljno. Postoje dva načina na koja možete imati koristi od redovnih pregleda: ako testovi pokažu da nemate problema, možete biti mirni. Ako rezultati testa pokažu nepovoljne vrijednosti za krvni pritisak, nivo šećera u krvi, nivo holesterola ili triglicerida, možete rano djelovati da biste spriječili razvoj stanja u teži stadij, uključujući moždani udar ili srčani udar.

Osim dobivanja svježih informacija o svom zdravlju, trebali biste se raspitati i o porodičnoj anamnezi po pitanju kardiovaskularnih bolesti jer ona može biti predisponirajući faktor. Nakon što saznate sve informacije o tim prijetnjama, možete donijeti prave odluke o načinu života koje će vam pomoći u sprečavanju problema.

3 Donošenje svjesnih izbora za prehranu

Vaše tijelo iskorištava ono što jedete ili pijete. Pa zašto ne biste pazili i svjesno planirali koje hranjive tvari želite pružiti svojem tijelu da pravilno funkcioniše? Mnoge kardiovaskularne bolesti nastaju zbog loše prehrane. Održavanje balansa među raznim hranjivim sastojcima iz hrane i pića je neophodno. Tijelu su potrebni vitamini i minerali, proteini, masti i ugljikohidrati. U idealnom slučaju trebali biste jesti veće količine voća i povrća bogatog vlaknima te ograničiti unos hrane koja sadrži velike količine šećera i zasićenih masti da biste smanjili rizik od gojaznosti. Također biste trebali smanjiti unos natrija jer se njegovom prevelikom konzumacijom povećava rizik od visokog krvnog pritiska koji može dovesti do infarkta.

4 Redovno vježbajte

Redovna tjelovježba nudi nekoliko koristi za srce. Ako vježbate jedan sat tri puta sedmično, vjerovatno ćete spriječiti gojaznost i bolesti povezane s gojaznosti. Preporučuje se umjerena fizička aktivnost od najmanje 30 minuta dnevno, 5 dana u sedmici (ili 150 minuta sedmično), odnosno 15 minuta dnevno, 5 dana u sedmični fizičke aktivnosti visokog intenziteta (ili 75 minuta sedmično), a moguća je i kombinacija fizičke aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta intervalima od najmanje 10 minuta. Za osobe koje tek počinju sa vježbanjem, ili koji nemaju razvijenu kondiciju, intervali kraći od 10 minuta također mogu biti prikladni. Kada se govori o regulaciji masnoća ili tjelesne težine, mogu se predložiti i duži intervali fizičke aktivnosti (40, odnosno 60-90 minuta dnevno). Vježba također pozitivno utiče na protok krvi i jača srce.

Trčanje je oblik vježbanja koji se najviše spominje i nudi najviše zdravstvene dobrobiti, tako biste trebali provoditi vrijeme izvan kuće i trčati što je više moguće. Boravak u prirodi pomaže vam da se opustite i riješite se nakupljenog stresa.

Nedavne studije pokazale su da sunčeva svjetlost pruža prednosti koje su do sada bile nepoznate. Zbog nje se oslobađa azotov monoksid pohranjen u koži, što za rezultat ima snižavanje visokog krvnog pritiska. U tom slučaju, vitamin D nije uzrok tom efektu, već UV zračenje. Pažljivost i umjerenost također su ključni u ovom slučaju, jer previše izlaganja suncu može dovesti do raka kože.

5 Svjesno uzimajte lijekove za efikasnu prevenciju ili za liječenje postojećeg stanja

Način života uz svjesno donošenje odluka uključuje uzimanje pravih lijekova i za prevenciju i za liječenje. Aspirin^® Protect 100 mg sprečava abnormalno stvaranje krvnih ugrušaka, čime se smanjuje rizik od infarkta. Aktivni sastojak u lijeku, acetilsalicilna kiselina, pomaže u sprečavanju abnormalnog nakupljanja trombocita, čime se sprječava stvaranje krvnih ugrušaka koji bi mogli suziti ili blokirati krvne žile. Terapija sa niskom dozom acetilsalicilne kiseline se može uzeti u razmatranje kod primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa povećanim rizikom.