Mršavljenje zbog izgleda na plaži ne bi smjelo biti jedini cilj dijete - gojaznost je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti

Zašto je ovo važno? 

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost nisu samo problem izgleda, oni mogu imati niz štetnih efekata na Vaše zdravlje. Također su faktori rizika za aterosklerozu, hipertenziju, visoki nivo holesterola i dijabetes.

Definicija gojaznosti

Gojaznost je jedan od najvećih problema javnog zdravlja s kojim se svijet danas suočava. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2014. godine, 39% odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu (BMI ≥ 25 kg/m2), dok je 13% osoba gojazno (BMI ≥ 30 kg/m2). Ovo znači da je u cijelom svijetu preko 0,5 milijardi odraslih osoba gojazno.

Prekomjerna težina znači povećanje količine masnog tkiva. Mjeri se količnikom visine (u metrima) i kvadrata tjelesne mase (u kg), odnosno indeksom tjelesne mase (Body Mass Index - BMI) [kg/m2]. Drugi važan parametar je obim struka, koji daje pouzdane informacije o taloženju visceralne masti.

Uzroci gojaznosti

Gojaznost je rezultat stalne pozitivne energetske ravnoteže koja je uzrokovana prekomjernim unosom energije i smanjenom fizičkom aktivnosti. Konzumiranje visokokalorične hrane, povećana mehanizacija radnih procesa, korištenje vozila za prijevoz, transformacija izgrađenog okoliša i sve manje mogućnosti za aktivnosti na otvorenom mogu doprinijeti debljanju.

Posljedice gojaznosti

Pored toga što je gojaznost dokazani faktor rizika za nekoliko bolesti, također je poznato da loša ishrana igra ulogu u razvoju većine bolesti. Međutim, manje ljudi zna da prekomjerna tjelesna težina također može uticati na ishod bolesti i efikasnost liječenja.

Šta možete učiniti po pitanju gojaznosti?

Smanjen unos hrane bogate kalorijama i povećana fizička aktivnost mogu poništiti pozitivnu energetsku ravnotežu i potaknuti gubitak težine.

Zlatna pravila:

• Redovno pratite tjelesnu težinu. Sprječavanje gojaznosti je bolje nego liječenje. Ne čekajte da dobijete 10 kg viška. Mnogo je lakše izgubiti par kilograma.
• Ključ je umjerenost i postepeni napredak. Postavite realna očekivanja. Vaša dijeta za mršavljenje ne bi trebala uključivati gladovanje i intenzivne sportove. Postepeno počnite s dijetom za mršavljenje i fizičkim vježbanjem.
• Uvedite samo one promjene načina života koje možete održati dugotrajno. 
• Dodatni savjet: Ako možete izbjeći jo-jo efekat, neće Vam trebati različita odjeća za različite tjelesne težine.

Nutricionistički vodič(1)

Kao što je spomenuto u naslovu, gojaznost nije samo pitanje fizičkog izgleda. Brojna medicinska udruženja iznose preporuke za način života. Preporuke 8. Mađarske kardiovaskularne konferencije su:

Što se tiče prehrane, važna je raznovrsnost, umjerenost, redovitost (3 do 5 obroka dnevno s manjim porcijama) i izbjegavanje ekstremnih dijeta. 

Unos energije iz hrane i pića trebate balansirati s utroškom energije i postići redovnu fizičku aktivnost. Da, trebali biste razmisliti i o tome šta pijete. Npr., čak i takozvani niskokalorični, 100%-tni sok od naranče sadrži šećer. Kada ste žedni, voda bi trebala biti Vaš prvi izbor. 

Ograničite unos zasićenih masnih kiselina. Da biste postigli taj cilj, konzumirajte nemasno meso, nemasno mlijeko i mliječne proizvode, te izvore biljnih proteina (orašasti plodovi i ulje sjemenki, suhe mahunarke). Zamijenite životinjske masti biljnim uljem, te iznutrice i prerađeno meso jedite samo povremeno i u malim količinama. Ako koristite moderno posuđe i kuhinjsku tehniku (npr. kuhanje u vrećici za pećnicu, kuhanje na pari), možete pripremiti ukusna jela s iznenađujuće malo masnoće.

Preporuke za fizičku aktivnost

Redovna fizička aktivnost (posao, transport, sport, slobodne aktivnosti) rezultira pozitivnim promjenama u različitim metaboličkim procesima i ima sinergijski učinak s Vašom dijetom za mršavljenje.

Osim kardiorespiratorne kondicije, fizička aktivnost važna je i za održavanje mišićne mase i smanjenje tjelesne masti.

Zbog nedavnih promjena u cijelom svijetu mnogi ljudi rade od kuće, a to je dodatno smanjilo dnevnu količinu njihove fizičke aktivnosti, stoga je bitno da svakodnevno vježbate barem 30 minuta. Ta vježba može biti i šetnja, ali pobrinite se da to radite redovno. Pametni sat s brojačem koraka ili Vaš pametni telefon mogu Vam pomoći da postignete željeni dnevni broj koraka. 

Šta možete učiniti da održite zdravlje svog srca?

1. Redovno provjeravajte svoju težinu i pridržavajte se promjena u načinu života koje ste osmislili. Promjene u načinu života uvodite korak po korak.
2. Možda biste se trebali posavjetovati s nutricionistom kada planirate i nadzirete svoju dijetalnu terapiju, ali ako ne možete stupiti u kontakt s takvim stručnjakom, unaprijed isplanirajte svoj sedmični jelovnik.
3. Ako se sumnja na kardiovaskularnu bolest, zakažite pregled što je prije moguće i s ljekarom razgovarajte o opcijama gubitka težine.
4. Način života uz svjesno donošenje odluka uključuje uzimanje pravih lijekova i za prevenciju i za liječenje.
5. Ako Vam je poznato da imate kardiovaskularnu bolest, slijedite savjet ljekara o promjenama u načinu života i lijekovima.